Sadržaj : 165
Web Linkovi : 3
Posjete Sadržajima : 12303
Zima
Vrste odmora
Jednodnevni izlet na Žumberak
Jednodnevni izlet u prirodu sastoji se od obilaska raznih dijelova Hrvatske i popratnih aktivnosti tijekom off road vožnje terenskim vozilom. No važno je napomenuti kako pod off road vožnju ne spadaju neki ekstremni zahvate, sajle, lopate, blato do koljena i slične stvari, riječ je o cross country vožnji po makadamu i šumskom putu neprohodnom za obične automobile što će vjerojatno biti dovoljno zanimljivo.
- Vožnja započinje u Zagrebu
- Vozilo kojim se vozi je NISSAN PATROL 4.2 GR 4x4
- Sa sobom nosite sve ili ništa (stvar dogovora)
Nakon 30 minuta vožnje na relaciji Zagreb - Jastrebarsko i vožnje po plješivičkoj vinskoj cesti dolazimo u Slavetić gdje se obično kratko stane i razgledava dvorac Oršić. Nakon toga vozi se dalje prema parku prirode Žumberak. Dolazak do Medven Drage gdje Slapnica utječe u Kupčinu nalazi se ulaz u park prirode Žumberak. Polazišna točka je kamenolom Slapnice i ovdje gotovo da prestaje čovjekovo djelovanje na prirodu. Slijedi vožnja kanjonom Slapnice i razgledavanje prirodnih ljepota diljem Žumberka. Obilazak slapova (slap Vranjak, slap Brisalo, slap Sopot). Slijedi brdska vožnja, razgledavanje prirode, posjet starom gradu Žumberku, prolazak kroz nekoliko sela, posjet Jazovki, špilja, obilazak plantaže božićnih drvaca, ručak, dosta slobodnog vremena koje se može iskoristit na bezbroj načina kao što su šetnja, branje gljiva ili kestena, kupanje, ribolov...
Polazak prema Zagrebu je oko 17-18h ovisno o dogovoru. Izlet traje otprilike 6-10 sati i sve je po dogovoru, najkasnije vrijeme povratka u Zagreb je oko 20.00 sati, cijelim putem ima puno zaustavljanja, šetanja i razgledavanja te se nekoliko sati vožnje niti ne osjeti, a vrijeme jednostavno proleti.
Idealno vrijeme polaska je oko 8-9 sati ujutro kako bi do 14-15 sati mogli stići na ručak u restoranu. Ručat se mogu sve vrste pečenja, a kao specijalitet se preporuča friška pastrva s žara. Ukoliko želite moguće je organizirati piknik i roštilj u prirodi uz potok.
Postoji nekoliko ruta kojima se može putovati. Za sada je postaviljena karta i mapa s najboljom rutom. Ovisno o vašim željama kreira se idealna ruta i trajanje izleta.
Nikako se ne preporuča obilazak ovih lokaliteta običnim osobnim automobilom ili novijim terencom zbog oštećenosti putova i granja uz cestu koje vam može oštetiti vozilo.
|
09.00h |
Zagreb |
||
|
|
Polazak iz Zagreba oko 9.00 h, vožnja prema Jastrebarskom |
||
|
|
|||
|
|
Jastrebarsko |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
|
Slavetić |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
|
Medven Draga |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
|
Kanjon Slapnica |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
|
Bespućima žumberka |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
|
Stari Grad Žumberak |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
|
Jazovka |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
|
Slap Sopot |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
|
Sošice |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
|
Kostanjevac |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
|
Pribić |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
|
Krašić - Dolina mira |
||
|
|
|
||
|
|
|||
|
16 - 17 h |
Polazak prema Zagrebu |
||
Zimski izlet na Žumberak
Zimi Žumberak izgleda bajkovito, snježna bjelina, inje na drveću, mir i tišina na žumberku izgledaju i djeluju drugačije nego bilo gdje drugdje. Tragovi u snijegu otkrivaju kretanje životinja, srna, divljih svinja, zečeva a ponekad i medvjeda. Jedni način za doživjeti žumerak zimi je uputiti se na jednodnevni izlet s nama ili nabaviti motorne sanjke. Osobnim automobilom pa čak i vlastitim terencem nećete biti u mogućnosti posjetiti mjesta na koja Vas mi možemo i znamo odvesti.
Zima je smrznula sve vodotokove no ipak ispod leda čuje se žubor potoka. Pokušajte samo zamisliti zvukove zaleđenih slapova ili još bolje doživite ih uživo tako da ih posjetite.
Zimi se valja dodatno zagrijati, a vjerujte nema boljeg načina od grudanja i sanjkanja. Za posjetitelje je pripremljena posebna stazu za sanjkanje baš kao i posebne sanjke uz koje se jamče nezaboravni trenuci i obilje smijeha.
Kušati možete frišku domaću slaninu koja je tek izašla iz paca i dima, špek, šunka i luk, povratit će vam energiju, a dodatno zagrijavanje sljedi uz domaće kuhano vino.


Detaljno o parku prirode Žumberak
|
Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje obuhvaća oko 350 km2, (33 300 ha). |
Svojom prirodnom ljepotom i tradicijom ovaj kraj svakako zaslužuje "titulu" Parka prirode. Predstavlja izdvojeno brdsko područje koje se nalazi jugozapadno od Zagreba.
Istočni je dio niži i vrlo raščlanjen, a obuhvaća područje Samoborske gore sa vrhovima Japetić (871 m) i Plešivica (780 m) te dolinama brojnih rječica. U svom sastavu nema niti jednog gradskog naselja, te predstavlja isključivo ruralno područje.
Zakonom je proglašen parkom prirode 1999. Osnovni mu je cilj zaštititi i promovirati prirodne ljepote toga kraja. Prema zakonu o zaštiti prirode Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima, a u njemu su dopuštene djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloge.
ŽUMBERAK UKRATKO
- Brežuljkasto područje južnog prigorja Žumberačkoga gorja.
- Ime je dobio po starom gradu Žumberku (izgorio 1793.; ruševine iznad istoimena sela).
- Izrazito krško područje (ponikve, spilje, ponori, ponornice) s bukovom i kestenovom šumom.
- Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.
- Sela rasuta tipa sa zbijenim zaseocima, od kojih su ona najveća smještena uz glavne ceste
(Budinjak, Stojdraga, Gornja Vas, Oštrc, Sošice, Pribić, Krašić i dr.) - Veći broj naselja nalazi se iznad 400 m nadmorske visine.
- Kraj je bio naseljen u pretpovijesti
Budinjak, naselje i nekropola iz starijega željeznog doba, Kalje i u rimsko doba Gornja Vas. - Područje bogato vodom ukupno 337 izvora i oko 260 vodotoka

Čitavo područje Parka izrazito je bogato vodom - karakterizira ga velik broj izvora, ukupno 779, i više od 260 vodotokova, od kojih su najznačajniji Bregana, Lipovačka i Rudarska Gradna, Slapnica i Kupčina. Na njima je formirano i nekoliko slapova, a najpoznatiji su slap Sopot (visok 40 m) kod Sošica, slap Brisalo (visok 15 m) i Vranjački slap sa sedrenom barijerom u dolini Slapnice, te Cerinski vir na Javoračkom potoku.
Posebnu slikovitost Parku daje prirodni biljni pokrov; više od polovice površine prekrivaju šume. Park karakterizira velika biološka raznolikost, izuzetno bogatstvo flore i faune. Ovdje su neke rijetke i zaštićene biljne vrste kao što su uskolisna perunika, blagajev likovac, mekolisna veprina, hrvatski karanfil, europska orhideja (kaćun), veliki božur i božikovina. Iako zakonom zaštićene, zbog prekomjernog branja ove su biljke i dalje ugrožene. Veliki broj vrsta ptica (jastreb kokošar, vodeni kos, gorska pliska i dr.), pjegavi i planinski daždevnjak, gušteri i zmije, te šišmiši u špiljama samo su neke od brojnih životinjskih vrsta karakterističnih za bogatu i raznoliku faunu ovog kraja
Posebnost Parka je njegova geološka građa. Najstarije stijene datiraju iz razdoblja paleozoika, odnosno od prije više od 250 milijuna godina. Prevladavaju vapnenci i dolomiti trijaske i kredne starosti te pješčani škriljavci. Takva građa uvjetovala je postanak krša koji zahvaća oko 90% površine Parka. Ovdje se nalaze brojni krški površinski oblici poput ponikvi i uvala, a česta je pojava ponora i kratkih ponornica. Pored površinskih područje Žumberka, ali i dijela Samoborskog gorja karakteriziraju i brojne podzemne krške pojave – špilje i jame. Među najpoznatije se ubrajaju Grgosova špilja, te jama Jazovka, u kojoj su otkrivene kosti mnogih žrtava iz Drugog svjetskog rata kao i iz poslijeratnog razdoblja. Na području Parka do danas je istraženo je više od 130 speleoloških objekata.
Žumberačko je gorje (slovenski Gorjanci) granično gorje između Hrvatske i Slovenije, s posebnim turističkim, ponajprije planinarskim, značenjem za obje zemlje. Manji dio toga gorja - Samoborsko gorje (najviši vrh Japetić, 880 m) - često izdvajano kao samostalno, više od stotinjak godina posjećuju mnogobrojni izletnici i planinari. Mnogi označeni putovi i staze, npr. Karlovačka planinarska transverzala, ljepota okolice (slap Sopote, 40 m, na rijeci Kupčini, potok Slapnica, Ekoselo Žumberak i Kravljak, Biopark Gabrovica), naselja i stare gradine osnovni su razlozi planinarskog i turističkog posjeta ovom području. Dolazak na najviši vrh Svetu geru (1178 m) ima više simbolično značenje. Na Žumberačkom gorju ima nekoliko malih, izvornih naselja koje turisti rado obilaze (cijeli Žumberak je etnološko naselje). Naselja Sošice, Oštrc, Tomaševci, Kalje, Stojdraga i ostala na hrvatskoj strani te mnoga na slovenskoj strani cestovno su povezana s većim središtima - Samoborom, Breganom, Jastrebarskim, Ozljem i dr. Ostaci starih feudalnih dvoraca nedaleko od naselja Stari Grad (Kekići) te gradina kod Tomaševaca upućuju na dugotrajnu naseljenost žumberačkog prostora, ali kontinuirano razmjerno rijetku. Pojedini sakralni objekti (poglavito crkve) rimokatoličke i grkokatoličke vjere posjećivani su zbog svoje ljepote i posebnosti.

Planinarenje, šetnja, lov i ribolov glavne su sportsko-rekreacijske aktivnosti na Žumberačkom gorju. Tradicionalna domaća hrana, lovački i riblji specijaliteti, uz plešivičko vino, ponuda su ovoga kraja.
Park prirode predstavlja ujedno i bogati kulturni krajolik. Brojna arheološka nalazišta starijeg i mlađeg kamenog doba potvrđuju da je ovo područje bilo naseljeno neprekidno počevši od prapovijesti do danas. Arheološka iskapanja rezultirala su otkrićem vrlo vrijednih arheoloških nalazišta iz različitih razdoblja. Najranija dosad poznata kulturna prošlost ovoga kraja seže u starije kameno doba - paleolitik, o čemu svjedoče ostaci logora lovaca na mamute iz Podstražnika. Starije željezno doba najcjelovitije predstavljaju naselje i nekropola Budinjak, svojom veličinom jedno od najvećih nalazišta tog tipa u jugoistočnom alpskom prostoru. Turistima atraktivni su i ostaci srednjovjekovnih gradova Okića i Žumberka, koji predstavljaju dio ukupne kulturne vrijednosti ovog područja. Unutar granica parka nalazi se Eko-selo Žumberak, koje se smjestilo u dolini potoka Rakovca, iznad naselja Koretići. Ono predstavlja začetak ruralnog turizma u ovom dijelu Zagrebačke županije. U Eko-selu obitava nekoliko vrsta domaćih životinja što je za gradsko stanovništvo nesvakidašnji i zanimljiv prizor. U Eko-selu se nalazi i konjički klub te škola jahanja, a posjetiteljima su ponuđene i organizirane vožnje terenskim vozilima, motorima i biciklima. U naselju Sošice nalazi se Etno muzej sa bogatom etnološkom zbirkom Žumberka.
Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje pruža brojne rekreacijske mogućnosti planinarima i izletnicima – planinarenje (poseban izazov je uspon na najviši vrh Žumberačkog gorja, Svetu Geru, 1178 m), šetnje, lov i ribolov. Postoje i velike mogućnosti za razvoj zimskog turizma, posebno na Japetiću, najvišem vrhu Samoborskog gorja, kojeg već s pravom nazivaju „rajem za skijaše i sanjkaše“. Na području Parka nalazi se osam planinarskih domova, od kojih je „Željezničar“ na Oštrcu jedan od najpoznatijih u Hrvatskoj. Za posjetitelje Parka prirode uređene su i tri biciklističke staze: Vilinska staza (Grdanjci – Medven Draga; duljina 54 km), Staza slapova (Medven Draga – Grdanjci; duljina 36 km) i Staza šišmiša (start i cilj u središtu Samobora; duljina 54 km).
Unutar granica Parka prirode nalaze se i drugi oblici zaštite prirode: specijalni rezervati (Gradna – obitavalište pastrva i potočnog raka te Smerovišće – botanički rezervat pored kamenoloma), park šume (šume Tepec, Palačnik i Stražnik), zaštićeni krajolik (područje oko Okića), spomenik prirode (Grgosova špilja u selu Otruševac), te spomenici parkovne arhirtekture (Wagnerov park – sekvoje i ginko, park Mojmir na Gizniku, Reiserov park, te parkovi u Lugu i Bistracu).
Strategija razvoja Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje bazirana je na spajanju tradicionalnog načina života i običaja u malim naseljima s očuvanjem prirodnih ljepota i okoliša. Osnovni cilj sadašnjeg, ali i budućeg razvoja je omogućiti razvoj eko turizma te sačuvati i oživiti stare obrte karakteristične za ovaj kraj. Upravo razvoj turizma i rekreacije može dijelom pridonijeti i revitalizaciji ovog područja koje već nekoliko desetljeća karakterizira izrazita depopulacija, nepovoljan gospodarski razvoj i slaba prometna povezanost.
Ažurirano (Ponedjeljak, 20 Prosinac 2010 14:55)

















